Mitovi o zaštiti od štetnih sunčevih zraka

Vrijeme je sunčanja! Ko još ne voli tople sunčeve zrake na svojoj koži i duge, sunčane dane? Vjerovatno se radujete svojim aktivnostima koja su moguća mnogo više ljeti nego u vrijeme drugih godišnjih doba, kao što su biciklizam, piknici, vodeni sportovi i još mnogo toga.

Međutim, prije nego što zatvorite vrata svoga doma i izađete napolje, trebalo bi da zaštitite sebe i članove svoje porodice od sunčevog izlaganja koji može da stvori određene rizike. Broj oboljelih od karcinoma kože je svake godine u porastu u Crnoj Gori, a uzrok je najčešće dugotrajno izlaganje sunčevim UV zracima. Čak i izlaganje od 15 minuta može napraviti značajnu štetu vašoj koži.

Korišćenje prikladne kreme za sunčanje je od velikog značaja za zaštitu vaše kože, međutim, mnoge kreme ne štite od svih tipova UV zračenja. Postoje dvije vrste UV zračenja: UVB i UVA. Visokoenergetski UVB zraci gore kožu - to je crvenilo koje možete vidjeti - i izazivaju rak, ali čine samo 3 do 5 procenata UV zračenja. UVA zraci, kojih je više, možda ne izazivaju crvenilo, ali dublje prodiru u tkivo kože i mogu generisati slobodne radikale, koji mogu oštetiti DNK vaše kože, ubrzati starenje i izazvati karcinom kože.

Postoji veliki izbor krema za sunčanje koje možete koristiti, a posljednjih godina odjeća sa ultravioletnim zaštitnim faktorom postaje sve popularnija. Ali prije nego što potrošite dosta novca na ljetnju zaštitu, pročitajte sljedeće mitove o bezbjednosti na suncu:

Mit: veći SPF daje značajno veću zaštitu.

Većina ljudi misli da krema za sunčanje sa SPF-om (faktorom zaštite od sunca) od 100 pruža trostruko više zaštite od sunca od SPF 30. U stvarnosti, krema za sunčanje sa SPF-om od 30 blokira 97 procenata sunčevih zraka. Veći SPF, iako su skuplji, blokiraće samo 1 do 2 procenta više, a nijedna krema za sunčanje ne može blokirati 100 procenata. SPF takođe nema uticaja na dužinu vremena koje će vas zaštititi od sunca; isto trajanje važi i za niske i visoke SPF: obično dva sata ili manje.

Mit: bilo koja odjeća će blokirati sunčeve zrake.

Vrsta odjeće je važna kada je u pitanju bezbjednost od sunca. Tamnije boje upijaju više UV zraka, tako da pružaju veću zaštitu od sunca od bijelih ili pastelnih nijansi. Takođe, teže, gušće tkanine sa čvršćim tkanjem nude veću zaštitu od tankih, laganih tkanina sa labavim tkanjem. Bijela majica inače ne blokira toliko sunčeve zrake, a kada je mokra, štiti još manje.

Mnoge nove tkanine pružaju visokotehnološku zaštitu i prozračnost, što ih čini dobrim izborom za ljetnje sportove. Potražite UPF oznaku na etiketama za odjeću i šešire. Broj pokazuje koji dio sunčevih UV zraka prodire u tkaninu. UPF od 30 do 49 nudi veoma dobru zaštitu, dok je UPF 50+ ocijenjen kao odličan od strane američke Fondacije za rak kože.

Što više kože pokrijete (vrat, dugi rukavi, pantalone), to bolje, a šešir sa širokim obodom pomaže u zatamnjivanju očiju, ušiju, lica i vrata. Takođe nosite naočare za sunce sa UV filterom da biste zaštitili oči.

Mit: mazanje kreme za sunčanje utiče na smanjenje apsorpcije vitamina D.

Kada je vaša koža izložena sunčevoj svjetlosti, ona proizvodi vitamin D. Sunčevi UVB zraci stupaju u interakciju sa proteinom u koži, pretvarajući ga u vitamin D3, odnosno aktivni oblik vitamina D. Vitamin D pomaže u regulisanju količine kalcijuma i fosfata u tijelu — hranljive materije potrebne da bi vaše kosti, zubi i mišići bili zdravi.

Čak i ako dobro nanesete kremu za sunčanje, ona i dalje omogućava da 2 do 3 procenta sunčevog UVB-a dopre do vaše kože, a vašem tijelu je potrebno vrlo malo da proizvede vitamin D. „Studije nikada nijesu otkrile da svakodnevna upotreba kreme za sunčanje dovodi do nedostatka vitamina D”, navodi se u članku koji je objavila američka Fondacija za rak kože.

Mit: koža ne može da izgori kada je oblačno.

Važno je zaštititi kožu od sunca čak i ako napolju nije nešto posebno sunčano. U oblačnim danima, do 90 procenata sunčevih zraka i dalje može da prodre u vašu kožu. Pošto ne osjećate toliko toplote, obično se nećete pokriti ili koristiti kremu za sunčanje. Ne zaboravite: još uvijek možete dobiti opekotine od sunca po oblačnom danu. Takođe, ako ste u blizini vode ili pijeska, a oni reflektuju sunce, izlažete vašu kožu dodatnim, indirektnim UV zracima i povećavate šanse da dobijete opekotine.

Mit: šminka ima SPF – to je sve što je potrebno.

Korišćenje pudera sa najmanje SPF 30 na licu pružiće vam određenu zaštitu od sunca, ali ne funkcioniše tako dobro kao krema za sunčanje. Pošto na lice nanosite samo lagani i tanak sloj pudera, šminka sa SPF-om vas neće zaštititi od sunca tokom cijelog dana. Takođe, slabe su šanse da ćete nanositi puder na uši, grlo, zadnji dio vrata ili druga područja sklona suncu. Dakle, čak i ako vaša šminka ima SPF, obavezno koristite i kremu za sunčanje.

Mit: nije važno u koje vrijeme se izlazi po suncu.

UV zraci su najjači, a rizik od oštećenja kože najveći, kada je sunce na vrhu neba, od oko 10 do 16 sati u toku dana. Tokom ovih sati, čak i kratko izlaganje suncu može dovesti do opekotina brže nego u bilo kojem drugom dobu dana, kao što je kasno popodne ili rano ujutro. Naravno, još uvijek možete da se opečete u jutarnjim i ranim večernjim satima. Pokušajte da izbjegnete izlaganje suncu u periodu od 10 do 16 sati ako možete. Ako ne, pokušajte da ostanete u sjenci, nosite zaštitnu odjeću i koristite odgovarajuću kremu za sunčanje.

Mit: ljudima sa tamnijim tenom nije potrebna krema za sunčanje.

Tamna koža neće izgorjeti tako lako kao svijetla koža, ali sunce i dalje može dovesti do oštećenja kože i opekotina uz prekomjerno izlaganje. Sunce ne poznaje razlike u boji kože. Bez obzira na nijansu kože, mažite kremu za sunčanje jer svako može dobiti rak kože, bez obzira na godine, pol ili rasu.

Mit: sunčeva svjetlost ne prodire kroz prozore.

Dok su UVB zraci blokirani staklom, UVA zraci, koji mogu povećati rizik od raka kože, nijesu. Ako provodite mnogo vremena pored prozora koji je izložen suncu (tokom dugog putovanja automobilom ili ako je vaš sto pored prozora na poslu, na primjer), vaša koža može i dalje biti oštećena kao rezultat. Prozori na avionima, vozovima i autobusima takođe omogućavaju prolaz UVA zracima. Kada putujete, budite sigurni da vi i vaša porodica koristite zaštitu od sunca.

Mit: sve kreme za sunčanje su napravljene na isti način.

Kreme za sunčanje obično sadrže ili hemikalije, kao što je oksibenzon, da apsorbuju sunčeve zrake, ili minerale, kao što je titanijum dioksid, koji ih blokiraju. Oksibenzon je prisutan u više od 40 odsto krema za sunčanje, povezana je sa poremećajem hormona i oštećenjem ćelija koje može dovesti do raka. Takođe, retinil palmitat (oblik vitamina A) može ubrzati razvoj tumora kože kada se primjeni na kožu izloženu sunčevoj svjetlosti.

Trenutno, samo dva sastojka za zaštitu od sunca su označena kao bezbjedna i efikasna: cink oksid i titanijum dioksid.

Mit: ukoliko tamnite uz pomoć krema za samopotamnjivanje, bićete zaštićeni od sunca.

Kreme za samopotamnjivanje ne poboljšavaju sposobnost vašeg tijela da se zaštiti od sunca, tako da će vam i dalje biti potrebna zaštita od sunca. Neke od njih imaju SPF ocjenu, ali se na to ne treba oslanjati kada govorimo o kontinuiranoj zaštiti.

Mit: karcinom kože se vidi i lako ga je tretirati.

Liječenje karcinoma kože je mnogo ozbiljnije od jednostavne opekotine koja je nastala od prekomjernog izlaganja suncu. Može uključivati operaciju, hemoterapiju i može dovesti do trajnih ožiljaka. Može se proširiti i na druge djelove vašeg tela.

Budite oprezni za sve promjene na novim ili postojećim mjestima i odmah se obratite svom ljekaru opšte prakse ako primjetite nešto drugačije na svojoj koži. I zapamtite, prevencija je uvijek bolja od liječenja.

Mit: samo ljubitelji sunčanja oboljevaju od karcinoma kože.

Pretjerano izlaganje suncu se ne dešava samo kada neko namjerno želi da pocrni. U visokom UV okruženju kao što je Crna Gora, možemo biti izloženi opasnim nivoima UV zračenja tokom svih vrsta dnevnih aktivnosti, kao što su rad na otvorenom, baštovanstvo, šetnja psa ili piknik. Ovo izlaganje suncu se vremenom povećava, što dalje povećava rizik od karcinoma kože.

Mit: ako koža ne izgori, nema potrebe za mazanjem kreme sa zaštitnim faktorom.

Nijedna nijansa tena nije zaštićena od sunca. Ako koža potamni, to je znak traume ćelija kože, čak i ako nema crvenila ili ljuštenja. Koža potamni kao način da se zaštiti jer UV zraci oštećuju žive ćelije. Ako lako potamnite, i dalje ste u opasnosti od karcinoma kože i morate koristiti zaštitu od sunca.

Više savjeta za pronalaženje bezbjedne i efikasne kreme za sunčanje

Potražite SPF 15-50 širokog spektra: kreme za sunčanje označene kao „široki spektar“ imaju sastojke koji vas štite i od UVA i od UVB zraka.

Potražite vodootporne proizvode: kreme za sunčanje ne mogu biti 100% vodootporne, ali mogu biti označene kao vodootporne 40 ili 80 minuta. Najbolje je da je ponovo nanesete nakon plivanja ili znojenja, bez obzira na vrijeme od vaše posljednje primjene.

Potražite kreme za sunčanje na bazi minerala: One sadrže cink oksid i/ili titanijum dioksid kao aktivne sastojke. Manje je vjerovatno da će kreme za sunčanje na bazi minerala iritirati osjetljivu kožu.

Izbjegavajte proizvode sa oksibenzonom i derivatom vitamina A retinil palmitatom.

Izbjegavajte sprej i kreme za sunčanje u prahu: mogu izazvati zdravstvene probleme ako se udišu i možda neće adekvatno pokriti vašu kožu. Umjesto toga, držite se losiona ili krema za zaštitu od sunca.

Izbjegavajte super visoke SPF: SPF veći od 50 mogu ponuditi lažnu sigurnost da možete ostati na suncu duže nego što je bezbjedno. Neki od ovih proizvoda sa visokim SPF štite od UVB, koje izaziva opekotine, ali ne i od UVA zračenja.

Stručnjaci se slažu da krema za sunčanje treba da bude samo jedan dio vaše ljetnje zaštite od štetnih sunčevih zraka. Takođe bi trebalo da planirate aktivnosti na otvorenom za rano jutro ili kasno popodne, ostati u sjenci tokom najvećeg sunčevog zračenja i nositi laganu odjeću dugih rukava, pantalone, šešir i naočare za sunce sa zaštitom od UV zračenja. A ako primjetite sumnjiv trag na svojoj koži, najbolje bi bilo da se obratite svom izabranom ljekaru.